Jul 012014
 

Biblioteka grada Beograda – Odeljenje umetnosti,30.6.2010.
Učesnici: Savo Jović, Jovica Trkulja, Ilija Radulović, Želidrag Nikčević
Specijalni gosti: Veljko Guberina, Dušanka Novaković, Stevan Banjac
Novinarska podrška
Tedora Vranješ – TVRS Banja Luka, Radio Beograd, Narodne novine

U Odeljenju umetnosti Biblioteke grada Beograda u sredu 30. juna 2010, predstavljena je knjiga Jedno omilitičko traganje Olivera B. Injca.

O knjizi su, pored autora, govorili i glavni sekretar Svetog Arhijerejskog Sinoda SPC protojerej-stavrofor Savo Jović, profesor etike i advokat Ilija Radulović, urednik Glasnikove Pravne biblioteke Jovica Trkulja i izvršni urednik ovog dela, Želidrag Nikčević.
U želji da ova zbirka predstavlja blistavu i bogatu riznicu kojoj se nema šta oduzeti, u njen sastav su ušle ne samo propovedi tj. dogmatične besede (pridike), omilije (slova) i pouke kao podvrste duhovnih besede (genus demonstrativum): nadgrobne (posmrtne), koje suštinski i spadaju u oblast duhovnog besedništva kao i pohvale (pohvalna slova – slavopoji), koje predstavljaju vid panegiričnog besedništva i književnu vrstu koja je uvek bila retorski pisana i kao takva, javno čitana ili kazivana.

Svi govornici su jednoglasno istakli značaj ovog dela, pohvalivši stil autora koji je pročitao nekoliko beseda. On je takođe iskoristio priliku da se osvrne i na razloge koji su ga podstakli na rad na ovom delu.

„Ovom knjigom želim, kroz istraživačko-redaktorski rad sa dokumentarističko-istoriografskim pretenzijama, da prenesem ovo osećanje na čitaoce, posebno one koje prevashodno zanima retorika kao književna vrsta (jer se u besedništvu javljaju glavne osobine i proznog i poetskog stila), kao izraz udružene umetnosti i veštine (gde umetnost pretvara besedništvo u jednu literarnu vrednost) kao i nauka, iz koje se početkom XVIII veka izdvaja u posebnu disciplinu – omilitiku (rhetorica ecclesiastica), nauka o crkvenom besedništvu“, rekao je Injac.

Nedelja 12. decembar 2010. godine, dvorana Crkvene opštine pri hramu Sv.Save u Beču
PROMOCIJA KNJIGE NAJLEPŠIH DUHOVNIH BESEDA ”JEDNO OMILITIČKO TRAGANJE” I POEZIJE ADVOKATA INJAC OLIVERA

Govorili: 
   – protojerej – stavrofor Krstan Knežević, starešina hrama Sv.Save u Beču
   – protonamesnik Petar Pantić, Insbruk
   – poznati bečki novinar, lingvista, urednik sajta srpskih i EX YU studenata u Austriji    i
      dopisnik Radio Beograda iz Beča Dejan Ristić i 
   – pesnik i besednik Oliver Injac, advokat 
Specijalna gošća: Milena Karagaća, Ambasada Republike Srbije u Austriji
Marketinško – organizacioni tim: Slađana i Ivan Kazaković
Novinarska podrška: “Vesti”, Frankfurt na Majni, Nemačka i Narodne novine, Niš
Prijateljska podrška: Vesna Gradt, Beč

wien

Oliver Injac je prvi put privukao pažnju šire javnosti pobedom na Takmičenju u govorništvu na Pravnom fakultetu u Beogradu 1994.

Zatim su usledile njegove autorske TV serije na temu najlepših govora iz naše i svetske istorije na TV5 i NTV kao i nekoliko izdavačkih poduhvata među kojima se posebno izdvaja ”Velike advokatske odbrane”, istorija najznačajnijih i najzanimljivijih suđenja na prostoru bivše Jugoslavije u poslednjih 150 godina,koja je proglašenja za KNJIGU GODINE 2004.

Sa svojim pesmama zastupljen je u više zbirki savremene srpske poezije; godine 2006.osvojio je drugu nagradu na ”Miljkovićevim večerima poezije” u Nišu.

Knjiga ”Jedno omilitčko traganje”, kao svojevrsni antologijski vremeplov kroz duhovno besedništvo,počinje ”Besedom na Gori” Isusa Hristosa a završava se ”Govorom studentima” počivšeg patrijarha Pavla.

U okviru ovog perioda od 2000 godina omilitike tj.nauke o crkvenoj retorici, zastupljeni su klasici hrišćanskog govorništva, zatim srpski srednji vek te ruska i američka pravoslavna škola, zaključno sa 20-im vekom gde na Balkalnu dominiraju vladika Nikolaj Velimirović i ava Justin Popović.Posebna autentična vrednost knjige je analiza besedničkog stila svakog od govornika, što je rezultat višegodišnjeg proučavanja i istraživanja autora.

Jedna od specifičnosti ove knjige velikih misli je i diskusioni odeljak ”Razmena misli sa posebno radoznalim čitaocem” na srpskom, nemačkom, ruskom i engleskom jeziku.

S pravom je pozanti srpski književnik Saša Hadži Tančić, pišući o ovoj knjizi naveo da su BESEDE u ovoj knjizi USMENE FRESKE